Korčula Hrvatska - web promocija - design-ERS

 
Izrada web stranica Izrada web stranica i internet marketing design-ERS
Pretraži design-ERS.net
Design-ERS home
 
Design web stranica - web dizajn
 
Graficki dizajn
 
Portfolio
 
Kontakt
 
Internet marketing
 
Blog
 
Google

Web preporuka:
Meridijani (Hrvatski zemljopis) - časopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja

Meridijani - časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja
Mediterano
Tourist Agency - Vela Luka

Korčula - Hrvatska

Korčula - Hrvatska - opće informacije


Web promocija - design-ERS


Privatni apartmani u Veloj Luci na otoku Korčuli. Turistički vodič, rezervacija smještaja, aktivni odmor...


Korcula Island Apartments Vela Luka Croatia

Apartments Vela Luka je stranica koja osim velike količine informacija o Veloj Luci i otoku Korčuli nudi rezervaciju privatnog smještaja i posreduje između vas i vlasnika smještaja bez provizije.

Dobro došli na naše stranice i u Velu Luku. Ovim stranicama želimo vam približiti i opisati gradić Velu Luku, njegove turističke mogučnost, kulturne znamenitosti i nasljeđe i upoznati vas s njegovom ljepotom i slikovitošću...

Stranica je na engleskom jeziku!


Apartments Vela Luka online >>> Korcula
 

Otok Korčula


Iznajmljivanje kuća za odmor i apartmana, najam brodova, najam auta, svjetionici, aktivni odmor...


Mediterano putnička agencija
Tim, sastavljen od mladih ljudi, zaljubljenika u otok i život na otoku Korčuli. Trudimo se voditi vizijom prilagođenom željama i potrebama modernog putnika, a iskustvom i poznavanjem jedinstvenih resursa otoka omogućiti Vam najbolju organizaciju boravka.

Obratite se sa povjerenjem, posjetite nas u našem uredu, kontaktirajte mailom ili telefonski.



više: Otok Korcula
 

Vela Luka - Travel and Bussines directory



Accommodation - list of hotels, apartments, rooms, houses, camps...
Services - rental services, real estates, advertising, restaurants...
Korcula island - general info, places and interesting sites.
Vela Luka - Land Registry, Cartulary, Urbanistic Plans and more...
velaluka.biz - facebook profil

 
 

detaljnije» Vela Luka Travel and Bussines directory
 

DIVING TRIPORTE - Korcula Island


Triporte Diving offers many spectacular locations and a full range of programs for your enjoyment. Set in a quiet and tranquil bay, just a few meters from the sea, we are able to offer you the pleasure of diving at any time, and a quick dip in the moonlight is also always refreshing.


more » Korcula Diving
 

Korcula Accommodation B&B


Croatia Island of Korcula. Excellent lodging in Apartments and Rooms Next to Korcula Old Town

   

The Town of Korcula, the medieval pearl of the sunny Adriatic sea is located in the southern part of the island of Korcula, on the seaway between Split and Dubrovnik. Only 5 minutes walk from the Old Town of Korcula you reach Korcula Accommodation B&B. Thanks to its great location in the calm area just above the city beach, Korcula Bed and Breakfast offers outstanding lodging in apartments and rooms when on vacation in Croatia


more » Korcula Accommodation
 

Auto kamp Potirna


Kampiranje otok Korčula

Auto Kamp Potirna smješten je na zapadnom dijelu otoka Korčule 50km od grada Korčule i 7km od mjesta Vela Luka. Kapacitet kampa je 80 osoba a udaljen je od mora 400 metara. Kamp posjeduje priključke za struju i novi sanitarni čvor sa toplom vodom.

Kuhinja koja je na raspolaganju gostima posjeduje dva frižidera i tri sudopera.
U sklopu kampa gostima je na raspolaganju i veliki kamin.

Od rekreativnih sadržaja u kampu je na raspolaganju stol za stolni nogomet i teren za boćanje.

  

kampiranje otok Korčula » Auto kamp Potirna - Korčula


Auto kamp VRBOVICA


Žrnovo - otok Korčula

Jedinstveni obiteljski auto kamp Vrbovica smješten je uz samo more u mjestu Žrnovska Banja udaljen 6km od grada Korčule koji se nalazi na istoimenom otoku u njegovom istočnom dijelu.

Poznat je po vlastitoj ograđenoj plaži, ugodnom i mirnom ambijentu, te bujnoj vegetaciji.
Za sve korisnike osigurani su hladnjaci, sanitarni čvor kao i mjesta za spravljanje hrane.

Izuzetno dobar položaj u odnosu na ostale turističke atrakcije čini ga omiljenim ciljem zaljubjenika u camp-turizam.

Domaćin kampa organizira i razne izlete morem sa svojom brodicom.
U sklopu kampa nalazi se restoran gdje možete kušati razne morske specijalitete.

  

kamp VRBOVICA » Auto kamp VRBOVICA



Web directory - promocija design-ERS

Ovdje može biti opis ili oglas vaše tvrtke!

Isključiva namjena ove stranice je oglašavanje proizvoda i usluga za poduzeća i osobe koje se bave djelatnošću vezanom uz naslov ove stranice.
Design-ERS ne nudi usluge iz naslova ove stranice već isključivo oglasni prostor na stranicama visoko pozicioniranim na pretraživaču Google (www.google.com)!!!

Maksimalan mogući broj oglasa na ovoj stranici je 10.

Želite li da vaša stranica bude visoko pozicionirana na pretraživačima, kontaktirajte nas !


postavite svoj oglas na ovu stranicu >>> internet promocija


 


Korčula

Zemljopisni položaj

Korčula Hrvatska 001Srednjodalmatinski otok Korčula pruža se usporedno s nedalekim kopnom smjerom zapad istok. Dug je 46,8 km, prosjecne širine 5,3 do 7,8 km, zaprema površinu od 270 km2 i po velicini je šesti otok na Jadranskom moru. Od poluotoka Pelješca dijeli ga Pelješki kanal, a medu njima je najmanja udaljenost 1270 m. Otok je graden od vapnenca i dolomitskog nepropusnog tla , te mjestimice zadržava oborinske vode u lokvama, a vapnenacki djelovi ispresjecani su procjepima, jamama i škrapama. Sredinom otoka pružaju se polja i omanji doci s plitkom plodnom zemljom crvenicom (terra rosa), ponegdje ima pijeska (Lumbarda) ili pjeskovite ilovace (Blatsko polje). Reljef je uskladen sa ssastavom tla: oko 90% otoka je brdovito, ali brežuljci ne prelaze visinu nekoliko stotina metara. Najviši vrh Klupca - 568 m, smješten je gotovo u središtu otoka izmedu sela Pupnata i Care , zatim Gradina - 554 m, Kom - 510 m, Hum - 377 m. Otocna obala duga je 182 km, a obala obližnjih otocica daljnjih 54 km. Otok je dobro razveden nizom zaleva i uvala. Sjeverna mu je obala razmjerno niska, lako pristupacna te ima nekoliko prirodnih od juga i istocnjaka zašticenih luka: Korčula, Banja, Racišce, Vrbovica, Babina, Prigradica. Južna obala je razvedenija, ali mjestimice strma: tu su ponegdje stijene visoke i do 30 m nad morem, ima dosta sidrišta i uvala zaklonjenih od bure ali izloženih jugu: Zavalatica, Rasohatica, Orlanduša, Pavja Luka, Pupnatska luka, Prižba, Gršcica i dr., Brna je zaklonjena i od juga. Najveca, najbolje zašticena uvala je Vela Luka na krajnjem zapadnom dijelu otoka.



Klima

Korčula Hrvatska 002Klima na otoku je vrlo blaga, mediteranskog obilježja. Srednje temperature su razmjerno visoke: godišnja je 16,80 C, a u najhladnijem mjesecu sjecnju 9,10 C, a najtoplijem srpnju 26,90C. Dnevne i godišnje razlike temperature su male, što je vrlo povoljno za poljoprivredu i turizqm. Broj godišnjih suncanih sati je visok, cak 2700. Kiše su rijetke, oko 41 dan tijekom godine i to najviše u jesen i zimu, dok u kasno proljece prevladava suša s rijetkim, kratkotrajnim olujama. Snijeg rijetko padne, najprije u selu Pupnat i vrhovima oko njega, ali se brzo otopi, jer se temperatura rijetko spušta ispod 00 C. U Oelješkom kanalu je gotovo uvijek vjetrovito, leti puše osvježavajuci zapadnjak – maestral, pogodan za jedrenje; zimi jugoistocnjak, sjeveroistocnjak-hladna bura ili snažni sjeverac-tremuntana. Morske struje u Pelješkom kanalu su dosta slabe, pojacavaju jedino s jugom. Prosjecna temperatura površine mora u ožujku je12,90 C, najtoplije je u srpnju i kolovozu te rujnu kada je prosjek 22,30 C. Plime i oseke su blage, razlike izmedu niske i visoke vode je oko 50 cm.



Biljni i životinjski svijet

Korčula Hrvatska 003Biljni pokrov otoka je mediteranski, bogat i raznolik. Korčula se ubraja medu najpošumljenije otokre Jadrana, cak oko 61% njezinee površine obraraslo je šumom i makijom. Posvuda rastu crnogoricna stabla: alepski bor (Pinus halepensis), pinija (Pinus pinea), dalmatinski crni bor (Pinus nigra Dalmatica), cempres (Cypressus) i dr. Na otoku ima gustih samoniklih šuma cesvine crnike (Quercus ilex), divlje masline, rogaca, lovorike. Mecu niskim raslinjem zvanim ?makija? istice se vrijes, planika, smrška, grahorac. Na otoku raste samoniklo ljekoviti i aromaticnoo bilje: kadulja, ružmarin, metvica, mažurana i dr. U šumama i makiji nalaze se razne bujne povijuše i penjacice. Treba spomenuti i obilje trava i slicnih biljkih veoma ukusnih za jelo izniklih po zapuštenim vinogradima i maslinicima, blizu naselja i sl. Te nekoliko vrsta gljiva. Spomenute biljke i stabla raskošni su zeleni ukras ovog otoka , pa su ga upravo zbog gustog zelenila Grci prozvali Corcyra Melaina – Crna Korčula. Kamen i zemlja gotovo se ne vide od gustog rastlinja koje se posvuda spušta do same morske obale. Na korculi se mogu naci razna ukrasna stabla i biljke, neki preneseni iz tropskih krajeva i ovdje dobro prilagodeni: nekoliko vrsta palmi, eukaliptus, glicinije, bugenvila, oleander, mnogobrojni kaktusi. U životinjskom svijetu istice se inace rijetki cagalj (Canis aureus Dalmaticus) i mungos (Mungus mungo), te veliki broj ptica i ptica pjevica. Na otoku ima i razne divljaci: zeceva, fazana, divljih patki, veprova, a na otocic Badiju donijeti su u novije vrijeme jeleni. More uokolo otoka bogato je ribom svih vrsta, a u Jadranu ih ima oko 200, zatim rakovima, školjkama, ježevima.



Stanovništvo

Korčula Hrvatska 004Najstarija otocna naselja bila su u njegovoj unutrašnjosti uz polja i brojne špilje. Na mjestimagrckih i rimskih naseobina, odnosno u njihovoj blizini nastaju kasnije slavenska naselja: Žrnovo, Pupnat, Cara, Smokvica, Blato, a jedino grad Korčula uz obalu. Lumbarda se kao selo razvila razmjerno kasno, jer je jedna odredba Korčulanskog Statuta iz 14. stoljeca izricito sprijecavala naseljavanje tog podrucja. Ipak od konca 15. stoljeca korcilani su tamo podizali ljetnikovce i obradivali imanja, a uz njih se postupno oblikovalo i mjesto. Selo Racišce nastalo je u 17. stoljecu kad su ovamo stigle izbjeglice pred Turcima sa kopn, najviše iz Hercegovine, dok je Vela Luka kao naselje stvoreno pocetkom 19. stoljeca. Broj otocnog stanovništva cesto se i znatno mjenjao pod utjecajem politickih i gospodarskih prilika te cestih epidemije kužnih bolesti. Sadašnje stanovništvo je slavenskog podrijetla, a prvobitno romansko koje su Hrvati zatekli došavši ovamo u 7. stoljecu sasvim se izgubilo do pocetka 14. stoljeca. Iz popisa stanovništva sredinom 14. stoljeca doznaje se da je na otoku tada živjelo oko 5000 ljudi, od toga polovica u gradu Korculi. No, vec koncem istog stoljeca, nakon nekoliko pošasti kuge i Turske opsade 1571. godine broj je otocana pao na samo 2500, u gradu na 1000. Od tada se broj stanovnika opet lagano povecavao, ali u gradu Korculi ostaje gotovo nepromjenjen do pocetka 19. stoljeca kada je u porastu i broj gradskog stanovništva. No, teške gospodarske prilike utjecali su da se mnogi obrtnici, posebno brodograditelji i klesari u to vrijeme raseljavaju diljem Mediterana. U prvim desetljecima 20. stoljeca pocinje veliki odlazak sa otoka u Južnu i Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland. Najviše stanovnika napustilo je otok 1925. kodine kada je iz Blata i Vele Luke Odlazi cak 3500 ljudi. U drugoj polovici 20. stoljeca, osobio nakon 2. svjetskog rata broj se žitelja na otoku stalno povecavao, pa ih sada ima oko 20.000.



Povijesni pregled

Korčula Hrvatska 005Otok Korčula bio je nastanjen vec u pretpovjesti, a trgovi pradavna života otkriveni su na mnogo mjesta. Najstariji su nalazi kamenih noževa iz neolita na otocicu Badiji kod Korcule. Najbogatije i najbolje istraženo je neolitsko nalazište Vela špilja u Veloj Luci. Tu je istraženo nekoliko slojeva pradavnog života s ognjištem, ulomcima keramike, grobovima (5000-3000 prije Krista). Iz su vremena mnogobrojne neolitske gomile – kultna mjesta i grobovi – kamene gromade, a ima ih posvuda diljem otoka. U 6. stoljecu prije Krista otok su naselili Grci, najprije kod Vele Luke, a kolonisti su Knidani koji otok nazivaju Corcyra Melaina (crna). Nešto kasnije na drugom kraju otoka,podrucju današnje Lumbarde dolaze Grci s otoka Visa (Isse) osnivajuci znacajnu naseobinu o kojoj govori natpis Psefizma pronaden krajem 19. stoljeca, a potjece iz 3. stoljeca prije Krista. U Lumbardi su pronadeni grcki grobovi iz istog vremene s prilozima gnathia vaza. Sigurno bi sustavno arheološko iskapanje otkrilo ne samo cijelu grcku nekropolu nego i druge tragove njihova naselja. U 1. stoljecu poslje Krista otok su kao i cijelu Dalmaciju osvojili Rimljani nazvavši je Ilirikom. U 7. stoljecu do obale Jadrana prodiru Slaveni – Hrvati i uskoro osnivaju vlastitu državu koja je najprije kneževina, a od 925. godine krunidbom prvog kralja Tomislava postaje kraljevina. U okvirima te države bila je i Korčula. Bježeci pred nadiranjem Slavena iz Salone romansko stanovništvo došlo je na otoke Brac, Hvar i Korculu, a nakon smirivanja prilika vecina se vratila u stara prebivališta, a ostali asimilirali s doseljenicima. Godine 1000. mletacki dužd Petar?Orseolo zauzima dalmatinske gradove i otoke, pa tada pod vlast Venecije dolazi i Korčula. Upravo ovdje na obližnjem otocicu Majsanu utaborio se dužd vodeci pohod prema Korculi i Lastovu koji mu pružiše otpor, ali ih je ubrzo pokorio. Nakon toga uprava nad korculom se cesto mjenjala : Veneciju smjenju zahumski knezovi, hrvatsko-ugarski kraljevi, ponovno Venecija, od 1413.-1420. Dubrovacka Republika. Zatim od 1420. do 1797. godine Venecija. Kad je Napoleon srušio Venecijansku Republiku Dalmaciju je na krace vrijeme zauzela Austrija, ali ubrzo dolaze Francuzi. U razdoblju od 1804. do 1805. godine Korčula je promijenila gospodare: Francuze i Ruse, a od 1807. godine do 1813. godine vladaju Francuzi, potom Englezi do 1815. godine kadje na Beckom kongresu odluceno o novim granicama europskih država. Dalmacija dolazi pod austrijsku upravu i ostaje do kraja I. svjetskog rata'(1918. godine), ali tek 1921. godine pripojena je novostvorenoj državi Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca, koja potom dobiva ime Jugoslavija. Nakon višestranackih izbora 1990. godine na referendumu se stanovništvo Hrvatske izjasnilo za izlazak iz Jugoslavije i proglašena je samostalna država Republika Hrvatska.



Narodni običaji i svetkovine

Korčula Hrvatska 006Iako se način života i rada otočnog stanovništva znatno i temeljito promjenio tijekom vremena, posebno u drugoj polovici 20. stoljeaa još su uvijek saeuvani mnogi stari obieaji vezani uz crkvene blagdane i druga mjesna i obiteljska doga?anja. Nekada je veaina ovdašnjega stanovništva živjela po selima. Njihova je odjeaa bila sliena, odnosno odjevali su tzv. 1narodne nošnje1. Promjene su nošnje tijekom stoljeaa bile neznatne. Svakodnevno se nosila jednostavna odjeaa tamnih boja, o svetkovinama se odijevalo bolje ruho bogatijeg kroja i ukrasa. Takva je nošnja saeuvana u veaini otoenih mjesta uglavnom u kulturno-umjetniekim (folklornim) društvima koja njeguju narodne obieaje, pjesmu i ples. Ženska se nošnja sastoji od tamnosme?e, modre ili crne duge nabrane suknje s našivenim prslueiaem, bijele široke pamuene košulje ukrašene vezom ili eipkom, šarenog tkanog ili svilenog pojasa 1tkanice1, starog zlatnog nakita , te nekoliko nizova koralja kojima se žene i djevojke bogato kite. Muška se nošnja znatnije izmjenila: nekadašnje hlaee nabranih nogavica koje sežu samo do koljen, svileni prsluk i svileni pojas, bijela košulja i crvenkapa s resama saeuvani su samo u narodnim igrama Kumpaniji i Moštri. Pri ostalim folklornim nastupima muškarci nose jednostavne duge hlaee od vunene tkanine, jednobojni prsluk, bijelu bogato nabranu košulju, a oko pasa crveniširoki pojas, rijetko i slamnati crni šešir široka oboda. To je nošnja novijeg vremena, bliska sgradskom odjevanju, ali posvuda prihvaaena. U ženskom odjevanju (po selima) krajem 19.stoljeaa pojavio se novi kroj koji sljedi onovremenu gradsku odjeau: bogato nabrana suknja i haljetak širokih rukava od iste su tkanine tamnijih boja – sme?e, crno, zeleno i slieno, svilene, od brokata, tanke vune, a uz to se tako?er nosi bogati zlatni nakit. Osim nošnje na Koreuli su saeuvani i razni obieaji: koledanja-eestitanja ili1veseljenje1 uz blagdan sv. Martina – 11. sutudenog, sv. Katarine 25. studenog, Božia, Novu godinu i dr. Tada skupine djece i mladih obilaze kuae susjeda, prijatelja ili sveeara pjevajuai prigodne stare pjesme, a za uzvrat ih domaaini daruju i poeaste suhim voaem, naraneama, slatkišima ili novcem. Uz proslave mjesnog sveca zaštitnika bile su vezane starodrevne narodne igre i obieaji: u Blatu se na sv. Vincencu 28.04 izvodila Kumpanija, u Koreuli na sv. Teodora 29.07 Moreška, a u Žrnovu u zaseoku Postrana na sv.Roka 16.08. Moštra. Sada se te igre izvode tijekom ljeteu razlieitim prigodama, pa i tjedno za goste. U gradu Koreuli saeuvan je niz tradicija i svetkovanja najviše vezanih uz vjerske blagdane. Treba spomenuti slikovite procesije koje se održavaju višekratno tijekom godine, a najveaa, najsveeanija je na Veliki petak. Ona se odvija podveeer oko starog grada, a u njoj sudjeluje i do 400 elanova mjesnih bratovština odjenutih u 1tonige1 s velikim svjeaama i drugim procesionalnim ukrasima. Tijekom Velikog tjedna obavljaju se i drugi obredi uz pjevanje prastarih serdnjevjekovnih napjeva. Sliene procesije su i na Duhovski pnedjeljak, Tjelovo, blagdan sv. Marka, sv. Todora. U svim mjestima otoka uobieajene su karnevalske pokladne priredbe (razdoblje od sredine sijeenja do srijede Pepelnice koja prema crkvenom kalendaru pada na drugi datum, najkasnije do kraja veljaee). Tada se u Koreuli tjedno održava ples pod maskama 1Maškare1. Vrhunac je pokladni utorak, kad se sudi Krnovalu jer je kriv za nezgode koje su se tijekom godine zbile u mjestu. Sve završava kažnjavanjem i spaljivanje krivca i veseljem uz tradicionalna jela i vina. Posebno su podrueje narodne umjetnosti dalmatinske pueke pjesme, njih najeešae kao i nekad pjevaju 1klape1 tj. Skupine od šest do devet osoba, pred veeer negdje u mjestu, na obali za vlastito zadovoljstvo. Veaina obieaja i danas živi na otoku kao dio lokalnog života, ali ih tako?er euvaju i brižno njeguju kulturno-umjetnieka društva koja djeluju na svim mjestima i održavaju priredbe nekoliko puta tijekom godine, najviše ljeti za brojne posjetitelje ne samo u vlastitoj sredini, nego i gostujuai u obližnjm mjestima. Moreška Prvi podaci o izvo?enju maeevalaekog plesa Moreška u Koreuli iz 17.-18. stoljeaa. To nije autentieni lokalni folklor vea je prenesen iz susjednih mediteranskih zemalja a prikazivan je kao simboliena borba kršaana i muslimana: na Korzici, Siciliji, u Španjolskoj i dr. U Koreuli se možda udomaaio nakon turske opsade 1571. i jedino ovdje do danas oeuva. Ples izvode dvije skupine mladiaa 1moreškanata1 - Bijeli odjeveni i crvena i Crni u crna odijela. Predvode ih Kraljevi, a bore se za djevojku Bulu, zaruenicu Bijelog kralja, koju je oteo crni Moro. U uvodnom dijelu je stari dramski tekst-dijelog kraljeva i Bule koja odbija Mora, nakon eega se sukobljavaju njihove vojske. Bijeli pobjede, Bula je vraaena Bijelom kralju. Ples uz pratnju puhaekog orkestra odvija se u sedam razlieitih figura, pri eemu se tempo ubrzava, a udarci maeeva su sve žešai. Kumpanija Ovaj stari viteški ples s dugim maeevima udomaaen je i najviše se izvodi u Blatu, no i drugm mjestima (otoka s malim razlikama): Smokvica, Eara, Pupnatu. Praaen je dijalozima, svirkom u 1mišnice1 i bubanj. Plesaei muškarci odjeveni su u stare, bogate nošnje, a izvode 18 plesnih figura. To je prikaz borbe izme?u neprijatlja koje izvodi 1Serdar1 i domaae vojske predvo?ene 1Kapitanom1, a posebno je slikovito izvijanje do tri metra duge zastave što plešuai izvodi Alfir. Na kraju se prikljueuju djevojke u stranim nošnjama i zajedno s Kumpanjolima plešu 1tanac1. Moštra U selu Žrnovu (zaseoku Postrana) izvodi se starinski bojni ples s maeevima, praaen mišnicama i bubnjem. Plesaei nose stare otoene sveeane nošnje. Nekada je Moštra završavala 1sjeeenjem volu glave1, a danas se uz nju prikazuju jošneki stari seosli obieaji.



Prosvjeta i kultura

Korčula Hrvatska 007Redovite osnovne škole ustanovljene su na otoku Koreuli poeetkom 19. stoljeaa, ali su vea mnogo ranije sveaenici podueavali djecu eitanju, pisanju, matematici i prirodnim znanostima, i to ne samo sinove imuanih obitelji. Mnogi su potom nastavljali daljnje školovanje na sveueilištima u Italiji, posebno Padovi. Pismenih, školovanih domaaih ljudi, osim sveaenika bilo je dakle dosta rano, najviše pravnika, a ovamo su dolazili ii školovani stranci: ueitelji, lijeenici, ljekarnici uglavnom iz Italije. U 19. stoljeau razmjerno je velik broj otoeana završio razne sveueilišne studije, oni su u gradu i na otoku imali znaeajnu ulogu u društvenom, kulturnom i politiekom životu. Za vrijeme austrijske vladavine poeetkom 19. stoljeaa osnovane su na otoku eetverorazredne osnovne škole u Koreuli, Blatu i Veloj Luci, a do kraja stoljeaa i u veaini ostalih mjesta. Škola u Koreuli 1870. ostaje gra?anska, a uz nju se osniva i obrtnieka škola brodogradnje i kamenoklesarstva. Sredinom 20. stoljeaa, nakon 2. svjetskog rata u Koreuli je osnovana gimnazija, a sada mreža srednjih škola obuhvaaa Blato i Velu Luku, a ostala mjesta imaju osnovnu školu. Uz prosvjetu usko vezana je i kultura, premda je ona ovdje bila eak mnogo razvijenija. U crkvi je u uporabi uz latinski bio i hrvatski jezik, posebno u puekim pobožnostima. Nepoznati domaai pisci prevodili su s latinskog crkvene himne i psalme stvorivši gotovo autentieno narodno pjesništvo, odnosno prepjeve. Tako?er ima i dosta narodnih pjesama, a i nekoliko istaknutih pjesnika: u renesansi Ivan Vidali- 16. stoljeae, najpoznatiji koreulanski pjesnik i pisac dramskih tekstova je Petar Kanavelia koji djeluje u 17. stoljeau. S otoka potjeee i niz istaknutih znanstvenika humanista: Jakov Banieevia iz Žrnova, Jakov Saleeia iz Smokvice, Vicko Paletin pisac, moreplovac, misionar i kartograf iz Koreule. Iako nisu živjeli niti djelovali na Koreuli, a svoje znanje stekli izvan rodnog otoka, ipak su želju i poticaje za znanjem dobili još u djetinstvu u ovoj sredini. Grad je Koreula u 15. stoljeau ostvario znaeajan domet u graditeljstvu, prvenstveno pod venecijanskim utjecajem. Ovamo su dolazili graditelji iz Lombardije, Apulije i obližnjeg Dubrovnika. Vea ta einjenica navodi na zakljueak da je u gradu bilo takvo raspoloženje i svjest da se moglo pratiti kulturna zbivanja veaih sredina. Žive trgovaeke veze s Venecijom, susjednim gradovima na našoj i talijanskoj obali, a potom i Mediteranu pridonijeli su tim saznanjima. Stoga su ne samo za koreulansku katedralu i ostale gradske crkve nego i za one po obližnnjim mjestima (Eara, Blato) nabavljene slike iz Venecije kod onovremenih istaknutih umjetnika. O kulturnim nastojanjima žitelja grada i otoka svjedoee umjetnine iz razdoblja renesanse, baroka i kasnije i kasnije kojima su ukrašavali svoje domovete posebno brojne knjige – rukopise i inkunabule, pa i cijele knjižnice koje su posjedovale ne samocrkve i samostani vea i monge ugledne stare obitelji. Poznati su podaci o kazališnim i galzbenim priredbama u Koreuli u 16. stoljeau, o orguljama, orguljašima i drugim gazbenicima i glazbalima. U 18. i 19. stoljeau eesta su gostovanja talijanskih kazališnih družina, a mjesni amateri prire?ivali su vlastite programe i priredbe s glazbom, pjevanjem i glumom. U drugoj polovici 19. stoljeaa slijedom politiekih promjena, odnosno bu?enjem narodne svijesti, na Koreuli se osnivaju kulturna društva i ustanove: Slavjanska eitaonica, Hrvatska opainska limena glazba, pjevaeka i tamburaška društva. Krajem 19. stoljeaa u Koreuli se pokreae osnivanje zavieajnog muzeja, a uskoro su podignute i prve zgrade namjenjene društveno kulturnom životu. Nakon 2. svjetskog rata razvijene su raznovrsne kulturne djelatnosti, osnovana su brojna kulturno-umjetnieka (folklorna) društva, dramski amaterizam, pjevaeki zborovi. Otvarane knjižnice, muzejske zbirke, crkvene riznice. Prire?uju se predavanja, koncerti, kazališna gostovanja, izložbe – prateai na taj naein kulturna zbivanja veaih sredina.



NJEMAČKO HRVATSKI RJEČNIK I HRVATSKO NJEMAČKI ONLINE RJEČNIK



Design-ERS izrada web stranica i internet marketing
Rječnik internet pojmova


Rječnik - kompletan popis


1. Google 43,7 %
2. Yahoo 28,8 %
3. MSN Search 12,8 %

Zastupljenost upotrebe pretraživača za 2006

Trenutno online: 7
Internet promocija
 
  korcula
vela luka
Croatia Villas
Dubrovnik Croatia
Organizacija kongresa

 

apartmani hrvatska
apartmani dalmacija
apartmani dubrovnik
apartmani istra
apartmani hvar
apartmani korčula
apartmani vela luka
apartmani donjerković
apartmani deacaeli
apartmani krk
apartmani trogir
apartmani biograd
apartmani brela
apartmani makarska
apartmani mljet
apartmani pag
apartmani cavtat
apartmani vodice
apartmani brač
apartmani vis
apartmani cres
apartmani lastovo
apartmani baška
apartmani novalja
apartmani selce
apartmani zaton
apartmani otok rab
privatni smjestaj


  stolarija
zaštitna mreža za oluke
pvc stolarija
aluminijska stolarija
bravarija
aluminijska bravarija
projektiranje
limarija
arhitektura
adaptacije stanova
uređenje interijera
Apolon bazeni
  web hosting
smještaj web stranica
pristup internetu

   

  nekretnine hrvatska
nekretnine istra
nekretnine dalmacija
nekretnine zagreb
nekretnine dubrovnik
nekretnine pula
nekretnine zadar
nekretnine rijeka
nekretnine krk
nekretnine Korčula
nekretnine hvar
prodaja apartmana
prodaja nekretnina
prodaja stanova

  tisak hrvatska
jutarnji list
vecernji list
slobodna dalmacija
glas istre
novi list
zadarski list
glas slavonije

  e trgovina

  otpad
zastita
priroda
zdravlje

  pakiranje

  namještaj
kuhinje
salon namještaja

  umjeravanje
lijekovi
INTERKONT
Studio otisak
Stomatološka ordinacija
Uklanjanje celulita
Izrada terarija
Glazbala Gojmerac
 
Programiranje i dizajn: design-ERS internet marketing i izrada web stranica © desig-ERS 2003