Korčula - Hrvatska
Korčula
- Hrvatska - opće informacije |
 |
Web promocija - design-ERS
Privatni
apartmani u Veloj Luci na otoku Korčuli.
Turistički vodič, rezervacija smještaja,
aktivni odmor...
|
|
Apartments Vela Luka je stranica koja osim
velike količine informacija o Veloj Luci
i otoku Korčuli nudi rezervaciju privatnog
smještaja i posreduje između vas i vlasnika
smještaja bez provizije.
Dobro došli na naše stranice i u Velu Luku.
Ovim stranicama želimo vam približiti i
opisati gradić Velu Luku, njegove turističke
mogučnost, kulturne znamenitosti i nasljeđe
i upoznati vas s njegovom ljepotom i slikovitošću...
Stranica je na engleskom jeziku!
|
| Apartments
Vela Luka online >>> Korcula
|
|
|
| |
Otok Korčula
Iznajmljivanje
kuća za odmor i apartmana, najam brodova, najam auta, svjetionici,
aktivni odmor...
|
|
Mediterano putnička agencija
Tim, sastavljen od mladih ljudi, zaljubljenika u otok i život na
otoku Korčuli. Trudimo se voditi vizijom prilagođenom željama i
potrebama modernog putnika, a iskustvom i poznavanjem jedinstvenih
resursa otoka omogućiti Vam najbolju organizaciju boravka.
Obratite se sa povjerenjem, posjetite nas u našem uredu, kontaktirajte
mailom ili telefonski.
|
|
|
| |
Vela Luka - Travel and Bussines directory
|
Accommodation - list of hotels, apartments, rooms, houses, camps...
Services - rental services, real estates, advertising, restaurants...
Korcula island - general info, places and interesting sites.
Vela Luka - Land Registry, Cartulary, Urbanistic Plans and more...
velaluka.biz - facebook profil
|
| |
| |
|
|
| |
DIVING TRIPORTE - Korcula Island
|
Triporte Diving offers many spectacular locations and a full range of programs for your enjoyment. Set in a quiet and tranquil bay, just a few meters from the sea, we are able to offer you the pleasure of diving at any time, and a quick dip in the moonlight is also always refreshing.
|
|
|
| |
Korcula Accommodation B&B
|
Croatia Island of Korcula.
Excellent lodging in Apartments and Rooms
Next to Korcula Old Town
The Town of Korcula, the medieval
pearl of the sunny Adriatic sea is located
in the southern part of the island of Korcula,
on the seaway between Split and Dubrovnik.
Only 5 minutes walk from the Old Town of
Korcula you reach Korcula Accommodation
B&B. Thanks to its great location in the
calm area just above the city beach, Korcula
Bed and Breakfast offers outstanding
lodging in apartments and rooms when on
vacation in Croatia
|
|
|
| |
Auto kamp Potirna
|
Kampiranje otok Korčula
Auto Kamp Potirna smješten je na zapadnom
dijelu otoka Korčule 50km od grada Korčule
i 7km od mjesta Vela Luka. Kapacitet kampa
je 80 osoba a udaljen je od mora 400 metara.
Kamp posjeduje priključke za struju i novi
sanitarni čvor sa toplom vodom.
Kuhinja koja je na raspolaganju gostima
posjeduje dva frižidera i tri sudopera.
U sklopu kampa gostima je na raspolaganju
i veliki kamin.
Od rekreativnih sadržaja u kampu je na
raspolaganju stol za stolni nogomet i teren
za boćanje.
|
|
|
Auto kamp VRBOVICA
|
Žrnovo - otok Korčula
Jedinstveni obiteljski auto kamp Vrbovica smješten
je uz samo more u mjestu Žrnovska Banja udaljen
6km od grada Korčule koji se nalazi na istoimenom
otoku u njegovom istočnom dijelu.
Poznat je po vlastitoj ograđenoj plaži, ugodnom
i mirnom ambijentu, te bujnoj vegetaciji.
Za sve korisnike osigurani su hladnjaci, sanitarni
čvor kao i mjesta za spravljanje hrane.
Izuzetno dobar položaj u odnosu na ostale turističke
atrakcije čini ga omiljenim ciljem zaljubjenika
u camp-turizam.
Domaćin kampa organizira i razne izlete morem
sa svojom brodicom.
U sklopu kampa nalazi se restoran gdje možete
kušati razne morske specijalitete.
|
|
Web
directory - promocija design-ERS
Ovdje
može biti opis ili oglas vaše tvrtke!
Isključiva namjena ove stranice je oglašavanje
proizvoda i usluga za poduzeća i osobe koje se bave djelatnošću
vezanom uz naslov ove stranice.
Design-ERS ne nudi usluge iz naslova ove stranice već isključivo
oglasni prostor na stranicama visoko pozicioniranim na pretraživaču
Google (www.google.com)!!!
Maksimalan mogući broj oglasa na ovoj stranici je 10.
Želite li da vaša stranica bude visoko pozicionirana
na pretraživačima, kontaktirajte nas !
|
|
|
Korčula
Zemljopisni položaj
 Srednjodalmatinski
otok Korčula pruža se usporedno s nedalekim kopnom smjerom
zapad istok. Dug je 46,8 km, prosjecne širine 5,3 do 7,8 km,
zaprema površinu od 270 km2 i po velicini je šesti otok na
Jadranskom moru. Od poluotoka Pelješca dijeli ga Pelješki
kanal, a medu njima je najmanja udaljenost 1270 m. Otok je
graden od vapnenca i dolomitskog nepropusnog tla , te mjestimice
zadržava oborinske vode u lokvama, a vapnenacki djelovi ispresjecani
su procjepima, jamama i škrapama. Sredinom otoka pružaju se
polja i omanji doci s plitkom plodnom zemljom crvenicom (terra
rosa), ponegdje ima pijeska (Lumbarda) ili pjeskovite ilovace
(Blatsko polje). Reljef je uskladen sa ssastavom tla: oko
90% otoka je brdovito, ali brežuljci ne prelaze visinu nekoliko
stotina metara. Najviši vrh Klupca - 568 m, smješten je gotovo
u središtu otoka izmedu sela Pupnata i Care , zatim Gradina
- 554 m, Kom - 510 m, Hum - 377 m. Otocna obala duga je 182
km, a obala obližnjih otocica daljnjih 54 km. Otok je dobro
razveden nizom zaleva i uvala. Sjeverna mu je obala razmjerno
niska, lako pristupacna te ima nekoliko prirodnih od juga
i istocnjaka zašticenih luka: Korčula, Banja, Racišce, Vrbovica,
Babina, Prigradica. Južna obala je razvedenija, ali mjestimice
strma: tu su ponegdje stijene visoke i do 30 m nad morem,
ima dosta sidrišta i uvala zaklonjenih od bure ali izloženih
jugu: Zavalatica, Rasohatica, Orlanduša, Pavja Luka, Pupnatska
luka, Prižba, Gršcica i dr., Brna je zaklonjena i od juga.
Najveca, najbolje zašticena uvala je Vela Luka na krajnjem
zapadnom dijelu otoka.
Klima
 Klima
na otoku je vrlo blaga, mediteranskog obilježja. Srednje temperature
su razmjerno visoke: godišnja je 16,80 C, a u najhladnijem
mjesecu sjecnju 9,10 C, a najtoplijem srpnju 26,90C. Dnevne
i godišnje razlike temperature su male, što je vrlo povoljno
za poljoprivredu i turizqm. Broj godišnjih suncanih sati je
visok, cak 2700. Kiše su rijetke, oko 41 dan tijekom godine
i to najviše u jesen i zimu, dok u kasno proljece prevladava
suša s rijetkim, kratkotrajnim olujama. Snijeg rijetko padne,
najprije u selu Pupnat i vrhovima oko njega, ali se brzo otopi,
jer se temperatura rijetko spušta ispod 00 C. U Oelješkom
kanalu je gotovo uvijek vjetrovito, leti puše osvježavajuci
zapadnjak – maestral, pogodan za jedrenje; zimi jugoistocnjak,
sjeveroistocnjak-hladna bura ili snažni sjeverac-tremuntana.
Morske struje u Pelješkom kanalu su dosta slabe, pojacavaju
jedino s jugom. Prosjecna temperatura površine mora u ožujku
je12,90 C, najtoplije je u srpnju i kolovozu te rujnu kada
je prosjek 22,30 C. Plime i oseke su blage, razlike izmedu
niske i visoke vode je oko 50 cm.
Biljni i životinjski svijet
 Biljni
pokrov otoka je mediteranski, bogat i raznolik. Korčula se
ubraja medu najpošumljenije otokre Jadrana, cak oko 61% njezinee
površine obraraslo je šumom i makijom. Posvuda rastu crnogoricna
stabla: alepski bor (Pinus halepensis), pinija (Pinus pinea),
dalmatinski crni bor (Pinus nigra Dalmatica), cempres (Cypressus)
i dr. Na otoku ima gustih samoniklih šuma cesvine crnike (Quercus
ilex), divlje masline, rogaca, lovorike. Mecu niskim raslinjem
zvanim ?makija? istice se vrijes, planika, smrška, grahorac.
Na otoku raste samoniklo ljekoviti i aromaticnoo bilje: kadulja,
ružmarin, metvica, mažurana i dr. U šumama i makiji nalaze
se razne bujne povijuše i penjacice. Treba spomenuti i obilje
trava i slicnih biljkih veoma ukusnih za jelo izniklih po
zapuštenim vinogradima i maslinicima, blizu naselja i sl.
Te nekoliko vrsta gljiva. Spomenute biljke i stabla raskošni
su zeleni ukras ovog otoka , pa su ga upravo zbog gustog zelenila
Grci prozvali Corcyra Melaina – Crna Korčula. Kamen i zemlja
gotovo se ne vide od gustog rastlinja koje se posvuda spušta
do same morske obale. Na korculi se mogu naci razna ukrasna
stabla i biljke, neki preneseni iz tropskih krajeva i ovdje
dobro prilagodeni: nekoliko vrsta palmi, eukaliptus, glicinije,
bugenvila, oleander, mnogobrojni kaktusi. U životinjskom svijetu
istice se inace rijetki cagalj (Canis aureus Dalmaticus) i
mungos (Mungus mungo), te veliki broj ptica i ptica pjevica.
Na otoku ima i razne divljaci: zeceva, fazana, divljih patki,
veprova, a na otocic Badiju donijeti su u novije vrijeme jeleni.
More uokolo otoka bogato je ribom svih vrsta, a u Jadranu
ih ima oko 200, zatim rakovima, školjkama, ježevima.
Stanovništvo
 Najstarija
otocna naselja bila su u njegovoj unutrašnjosti uz polja i
brojne špilje. Na mjestimagrckih i rimskih naseobina, odnosno
u njihovoj blizini nastaju kasnije slavenska naselja: Žrnovo,
Pupnat, Cara, Smokvica, Blato, a jedino grad Korčula uz obalu.
Lumbarda se kao selo razvila razmjerno kasno, jer je jedna
odredba Korčulanskog Statuta iz 14. stoljeca izricito sprijecavala
naseljavanje tog podrucja. Ipak od konca 15. stoljeca korcilani
su tamo podizali ljetnikovce i obradivali imanja, a uz njih
se postupno oblikovalo i mjesto. Selo Racišce nastalo je u
17. stoljecu kad su ovamo stigle izbjeglice pred Turcima sa
kopn, najviše iz Hercegovine, dok je Vela Luka kao naselje
stvoreno pocetkom 19. stoljeca. Broj otocnog stanovništva
cesto se i znatno mjenjao pod utjecajem politickih i gospodarskih
prilika te cestih epidemije kužnih bolesti. Sadašnje stanovništvo
je slavenskog podrijetla, a prvobitno romansko koje su Hrvati
zatekli došavši ovamo u 7. stoljecu sasvim se izgubilo do
pocetka 14. stoljeca. Iz popisa stanovništva sredinom 14.
stoljeca doznaje se da je na otoku tada živjelo oko 5000 ljudi,
od toga polovica u gradu Korculi. No, vec koncem istog stoljeca,
nakon nekoliko pošasti kuge i Turske opsade 1571. godine broj
je otocana pao na samo 2500, u gradu na 1000. Od tada se broj
stanovnika opet lagano povecavao, ali u gradu Korculi ostaje
gotovo nepromjenjen do pocetka 19. stoljeca kada je u porastu
i broj gradskog stanovništva. No, teške gospodarske prilike
utjecali su da se mnogi obrtnici, posebno brodograditelji
i klesari u to vrijeme raseljavaju diljem Mediterana. U prvim
desetljecima 20. stoljeca pocinje veliki odlazak sa otoka
u Južnu i Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland. Najviše
stanovnika napustilo je otok 1925. kodine kada je iz Blata
i Vele Luke Odlazi cak 3500 ljudi. U drugoj polovici 20. stoljeca,
osobio nakon 2. svjetskog rata broj se žitelja na otoku stalno
povecavao, pa ih sada ima oko 20.000.
Povijesni pregled
 Otok
Korčula bio je nastanjen vec u pretpovjesti, a trgovi pradavna
života otkriveni su na mnogo mjesta. Najstariji su nalazi
kamenih noževa iz neolita na otocicu Badiji kod Korcule. Najbogatije
i najbolje istraženo je neolitsko nalazište Vela špilja u
Veloj Luci. Tu je istraženo nekoliko slojeva pradavnog života
s ognjištem, ulomcima keramike, grobovima (5000-3000 prije
Krista). Iz su vremena mnogobrojne neolitske gomile – kultna
mjesta i grobovi – kamene gromade, a ima ih posvuda diljem
otoka. U 6. stoljecu prije Krista otok su naselili Grci, najprije
kod Vele Luke, a kolonisti su Knidani koji otok nazivaju Corcyra
Melaina (crna). Nešto kasnije na drugom kraju otoka,podrucju
današnje Lumbarde dolaze Grci s otoka Visa (Isse) osnivajuci
znacajnu naseobinu o kojoj govori natpis Psefizma pronaden
krajem 19. stoljeca, a potjece iz 3. stoljeca prije Krista.
U Lumbardi su pronadeni grcki grobovi iz istog vremene s prilozima
gnathia vaza. Sigurno bi sustavno arheološko iskapanje otkrilo
ne samo cijelu grcku nekropolu nego i druge tragove njihova
naselja. U 1. stoljecu poslje Krista otok su kao i cijelu
Dalmaciju osvojili Rimljani nazvavši je Ilirikom. U 7. stoljecu
do obale Jadrana prodiru Slaveni – Hrvati i uskoro osnivaju
vlastitu državu koja je najprije kneževina, a od 925. godine
krunidbom prvog kralja Tomislava postaje kraljevina. U okvirima
te države bila je i Korčula. Bježeci pred nadiranjem Slavena
iz Salone romansko stanovništvo došlo je na otoke Brac, Hvar
i Korculu, a nakon smirivanja prilika vecina se vratila u
stara prebivališta, a ostali asimilirali s doseljenicima.
Godine 1000. mletacki dužd Petar?Orseolo zauzima dalmatinske
gradove i otoke, pa tada pod vlast Venecije dolazi i Korčula.
Upravo ovdje na obližnjem otocicu Majsanu utaborio se dužd
vodeci pohod prema Korculi i Lastovu koji mu pružiše otpor,
ali ih je ubrzo pokorio. Nakon toga uprava nad korculom se
cesto mjenjala : Veneciju smjenju zahumski knezovi, hrvatsko-ugarski
kraljevi, ponovno Venecija, od 1413.-1420. Dubrovacka Republika.
Zatim od 1420. do 1797. godine Venecija. Kad je Napoleon srušio
Venecijansku Republiku Dalmaciju je na krace vrijeme zauzela
Austrija, ali ubrzo dolaze Francuzi. U razdoblju od 1804.
do 1805. godine Korčula je promijenila gospodare: Francuze
i Ruse, a od 1807. godine do 1813. godine vladaju Francuzi,
potom Englezi do 1815. godine kadje na Beckom kongresu odluceno
o novim granicama europskih država. Dalmacija dolazi pod austrijsku
upravu i ostaje do kraja I. svjetskog rata'(1918. godine),
ali tek 1921. godine pripojena je novostvorenoj državi Kraljevini
Srba Hrvata i Slovenaca, koja potom dobiva ime Jugoslavija.
Nakon višestranackih izbora 1990. godine na referendumu se
stanovništvo Hrvatske izjasnilo za izlazak iz Jugoslavije
i proglašena je samostalna država Republika Hrvatska.
Narodni običaji i svetkovine
 Iako
se način života i rada otočnog stanovništva znatno i temeljito
promjenio tijekom vremena, posebno u drugoj polovici 20. stoljeaa
još su uvijek saeuvani mnogi stari obieaji vezani uz crkvene
blagdane i druga mjesna i obiteljska doga?anja. Nekada je
veaina ovdašnjega stanovništva živjela po selima. Njihova
je odjeaa bila sliena, odnosno odjevali su tzv. 1narodne nošnje1.
Promjene su nošnje tijekom stoljeaa bile neznatne. Svakodnevno
se nosila jednostavna odjeaa tamnih boja, o svetkovinama se
odijevalo bolje ruho bogatijeg kroja i ukrasa. Takva je nošnja
saeuvana u veaini otoenih mjesta uglavnom u kulturno-umjetniekim
(folklornim) društvima koja njeguju narodne obieaje, pjesmu
i ples. Ženska se nošnja sastoji od tamnosme?e, modre ili
crne duge nabrane suknje s našivenim prslueiaem, bijele široke
pamuene košulje ukrašene vezom ili eipkom, šarenog tkanog
ili svilenog pojasa 1tkanice1, starog zlatnog nakita , te
nekoliko nizova koralja kojima se žene i djevojke bogato kite.
Muška se nošnja znatnije izmjenila: nekadašnje hlaee nabranih
nogavica koje sežu samo do koljen, svileni prsluk i svileni
pojas, bijela košulja i crvenkapa s resama saeuvani su samo
u narodnim igrama Kumpaniji i Moštri. Pri ostalim folklornim
nastupima muškarci nose jednostavne duge hlaee od vunene tkanine,
jednobojni prsluk, bijelu bogato nabranu košulju, a oko pasa
crveniširoki pojas, rijetko i slamnati crni šešir široka oboda.
To je nošnja novijeg vremena, bliska sgradskom odjevanju,
ali posvuda prihvaaena. U ženskom odjevanju (po selima) krajem
19.stoljeaa pojavio se novi kroj koji sljedi onovremenu gradsku
odjeau: bogato nabrana suknja i haljetak širokih rukava od
iste su tkanine tamnijih boja – sme?e, crno, zeleno i slieno,
svilene, od brokata, tanke vune, a uz to se tako?er nosi bogati
zlatni nakit. Osim nošnje na Koreuli su saeuvani i razni obieaji:
koledanja-eestitanja ili1veseljenje1 uz blagdan sv. Martina
– 11. sutudenog, sv. Katarine 25. studenog, Božia, Novu godinu
i dr. Tada skupine djece i mladih obilaze kuae susjeda, prijatelja
ili sveeara pjevajuai prigodne stare pjesme, a za uzvrat ih
domaaini daruju i poeaste suhim voaem, naraneama, slatkišima
ili novcem. Uz proslave mjesnog sveca zaštitnika bile su vezane
starodrevne narodne igre i obieaji: u Blatu se na sv. Vincencu
28.04 izvodila Kumpanija, u Koreuli na sv. Teodora 29.07 Moreška,
a u Žrnovu u zaseoku Postrana na sv.Roka 16.08. Moštra. Sada
se te igre izvode tijekom ljeteu razlieitim prigodama, pa
i tjedno za goste. U gradu Koreuli saeuvan je niz tradicija
i svetkovanja najviše vezanih uz vjerske blagdane. Treba spomenuti
slikovite procesije koje se održavaju višekratno tijekom godine,
a najveaa, najsveeanija je na Veliki petak. Ona se odvija
podveeer oko starog grada, a u njoj sudjeluje i do 400 elanova
mjesnih bratovština odjenutih u 1tonige1 s velikim svjeaama
i drugim procesionalnim ukrasima. Tijekom Velikog tjedna obavljaju
se i drugi obredi uz pjevanje prastarih serdnjevjekovnih napjeva.
Sliene procesije su i na Duhovski pnedjeljak, Tjelovo, blagdan
sv. Marka, sv. Todora. U svim mjestima otoka uobieajene su
karnevalske pokladne priredbe (razdoblje od sredine sijeenja
do srijede Pepelnice koja prema crkvenom kalendaru pada na
drugi datum, najkasnije do kraja veljaee). Tada se u Koreuli
tjedno održava ples pod maskama 1Maškare1. Vrhunac je pokladni
utorak, kad se sudi Krnovalu jer je kriv za nezgode koje su
se tijekom godine zbile u mjestu. Sve završava kažnjavanjem
i spaljivanje krivca i veseljem uz tradicionalna jela i vina.
Posebno su podrueje narodne umjetnosti dalmatinske pueke pjesme,
njih najeešae kao i nekad pjevaju 1klape1 tj. Skupine od šest
do devet osoba, pred veeer negdje u mjestu, na obali za vlastito
zadovoljstvo. Veaina obieaja i danas živi na otoku kao dio
lokalnog života, ali ih tako?er euvaju i brižno njeguju kulturno-umjetnieka
društva koja djeluju na svim mjestima i održavaju priredbe
nekoliko puta tijekom godine, najviše ljeti za brojne posjetitelje
ne samo u vlastitoj sredini, nego i gostujuai u obližnjm mjestima.
Moreška Prvi podaci o izvo?enju maeevalaekog plesa Moreška
u Koreuli iz 17.-18. stoljeaa. To nije autentieni lokalni
folklor vea je prenesen iz susjednih mediteranskih zemalja
a prikazivan je kao simboliena borba kršaana i muslimana:
na Korzici, Siciliji, u Španjolskoj i dr. U Koreuli se možda
udomaaio nakon turske opsade 1571. i jedino ovdje do danas
oeuva. Ples izvode dvije skupine mladiaa 1moreškanata1 - Bijeli
odjeveni i crvena i Crni u crna odijela. Predvode ih Kraljevi,
a bore se za djevojku Bulu, zaruenicu Bijelog kralja, koju
je oteo crni Moro. U uvodnom dijelu je stari dramski tekst-dijelog
kraljeva i Bule koja odbija Mora, nakon eega se sukobljavaju
njihove vojske. Bijeli pobjede, Bula je vraaena Bijelom kralju.
Ples uz pratnju puhaekog orkestra odvija se u sedam razlieitih
figura, pri eemu se tempo ubrzava, a udarci maeeva su sve
žešai. Kumpanija Ovaj stari viteški ples s dugim maeevima
udomaaen je i najviše se izvodi u Blatu, no i drugm mjestima
(otoka s malim razlikama): Smokvica, Eara, Pupnatu. Praaen
je dijalozima, svirkom u 1mišnice1 i bubanj. Plesaei muškarci
odjeveni su u stare, bogate nošnje, a izvode 18 plesnih figura.
To je prikaz borbe izme?u neprijatlja koje izvodi 1Serdar1
i domaae vojske predvo?ene 1Kapitanom1, a posebno je slikovito
izvijanje do tri metra duge zastave što plešuai izvodi Alfir.
Na kraju se prikljueuju djevojke u stranim nošnjama i zajedno
s Kumpanjolima plešu 1tanac1. Moštra U selu Žrnovu (zaseoku
Postrana) izvodi se starinski bojni ples s maeevima, praaen
mišnicama i bubnjem. Plesaei nose stare otoene sveeane nošnje.
Nekada je Moštra završavala 1sjeeenjem volu glave1, a danas
se uz nju prikazuju jošneki stari seosli obieaji.
Prosvjeta i kultura
 Redovite
osnovne škole ustanovljene su na otoku Koreuli poeetkom 19.
stoljeaa, ali su vea mnogo ranije sveaenici podueavali djecu
eitanju, pisanju, matematici i prirodnim znanostima, i to
ne samo sinove imuanih obitelji. Mnogi su potom nastavljali
daljnje školovanje na sveueilištima u Italiji, posebno Padovi.
Pismenih, školovanih domaaih ljudi, osim sveaenika bilo je
dakle dosta rano, najviše pravnika, a ovamo su dolazili ii
školovani stranci: ueitelji, lijeenici, ljekarnici uglavnom
iz Italije. U 19. stoljeau razmjerno je velik broj otoeana
završio razne sveueilišne studije, oni su u gradu i na otoku
imali znaeajnu ulogu u društvenom, kulturnom i politiekom
životu. Za vrijeme austrijske vladavine poeetkom 19. stoljeaa
osnovane su na otoku eetverorazredne osnovne škole u Koreuli,
Blatu i Veloj Luci, a do kraja stoljeaa i u veaini ostalih
mjesta. Škola u Koreuli 1870. ostaje gra?anska, a uz nju se
osniva i obrtnieka škola brodogradnje i kamenoklesarstva.
Sredinom 20. stoljeaa, nakon 2. svjetskog rata u Koreuli je
osnovana gimnazija, a sada mreža srednjih škola obuhvaaa Blato
i Velu Luku, a ostala mjesta imaju osnovnu školu. Uz prosvjetu
usko vezana je i kultura, premda je ona ovdje bila eak mnogo
razvijenija. U crkvi je u uporabi uz latinski bio i hrvatski
jezik, posebno u puekim pobožnostima. Nepoznati domaai pisci
prevodili su s latinskog crkvene himne i psalme stvorivši
gotovo autentieno narodno pjesništvo, odnosno prepjeve. Tako?er
ima i dosta narodnih pjesama, a i nekoliko istaknutih pjesnika:
u renesansi Ivan Vidali- 16. stoljeae, najpoznatiji koreulanski
pjesnik i pisac dramskih tekstova je Petar Kanavelia koji
djeluje u 17. stoljeau. S otoka potjeee i niz istaknutih znanstvenika
humanista: Jakov Banieevia iz Žrnova, Jakov Saleeia iz Smokvice,
Vicko Paletin pisac, moreplovac, misionar i kartograf iz Koreule.
Iako nisu živjeli niti djelovali na Koreuli, a svoje znanje
stekli izvan rodnog otoka, ipak su želju i poticaje za znanjem
dobili još u djetinstvu u ovoj sredini. Grad je Koreula u
15. stoljeau ostvario znaeajan domet u graditeljstvu, prvenstveno
pod venecijanskim utjecajem. Ovamo su dolazili graditelji
iz Lombardije, Apulije i obližnjeg Dubrovnika. Vea ta einjenica
navodi na zakljueak da je u gradu bilo takvo raspoloženje
i svjest da se moglo pratiti kulturna zbivanja veaih sredina.
Žive trgovaeke veze s Venecijom, susjednim gradovima na našoj
i talijanskoj obali, a potom i Mediteranu pridonijeli su tim
saznanjima. Stoga su ne samo za koreulansku katedralu i ostale
gradske crkve nego i za one po obližnnjim mjestima (Eara,
Blato) nabavljene slike iz Venecije kod onovremenih istaknutih
umjetnika. O kulturnim nastojanjima žitelja grada i otoka
svjedoee umjetnine iz razdoblja renesanse, baroka i kasnije
i kasnije kojima su ukrašavali svoje domovete posebno brojne
knjige – rukopise i inkunabule, pa i cijele knjižnice koje
su posjedovale ne samocrkve i samostani vea i monge ugledne
stare obitelji. Poznati su podaci o kazališnim i galzbenim
priredbama u Koreuli u 16. stoljeau, o orguljama, orguljašima
i drugim gazbenicima i glazbalima. U 18. i 19. stoljeau eesta
su gostovanja talijanskih kazališnih družina, a mjesni amateri
prire?ivali su vlastite programe i priredbe s glazbom, pjevanjem
i glumom. U drugoj polovici 19. stoljeaa slijedom politiekih
promjena, odnosno bu?enjem narodne svijesti, na Koreuli se
osnivaju kulturna društva i ustanove: Slavjanska eitaonica,
Hrvatska opainska limena glazba, pjevaeka i tamburaška društva.
Krajem 19. stoljeaa u Koreuli se pokreae osnivanje zavieajnog
muzeja, a uskoro su podignute i prve zgrade namjenjene društveno
kulturnom životu. Nakon 2. svjetskog rata razvijene su raznovrsne
kulturne djelatnosti, osnovana su brojna kulturno-umjetnieka
(folklorna) društva, dramski amaterizam, pjevaeki zborovi.
Otvarane knjižnice, muzejske zbirke, crkvene riznice. Prire?uju
se predavanja, koncerti, kazališna gostovanja, izložbe – prateai
na taj naein kulturna zbivanja veaih sredina.
|
